Definicija “sporog metabolizma” bi bila da tijelo troši kalorije sporije nego prosječno.

Kada bi uzeli pojam “metabolizma” da bi razumjeli o čemu pričamo, to bi bio skup svih biokemijskih procesa u organizmu koji omogućuju proizvodnju energije, ujedno izgradnju i održavanje tkiva, a kada bi uzeli iz konteksta tjelesne mase, najčešće bi se mislilo na ukupnu dnevnu potrošnju energije koju bi činile: BAZALNI METABOLIZAM, TERMIČKI EFEKT HRANE, FIZIČKA AKTIVNOST I NEAT.

U neku ruku djelomično teorija oko “sporog metabolizma” postoji jer tu može igrati ulogu: genetika, manjak mišićne mase, hormonalni problemi, sjedilački način života, starija dob ali ujedno dugotrajne restriktivne dijete. Problem kod toga je što sve prepisujemo genetici kako bi se utješili jer to naravno možemo promjeniti i “ubrzati” na način da uvedemo treninge snage, dovoljnu količinu proteina, redovite obroke, bolji san, provjeriti hormone u svakom slučaju i više se kretati kroz dan. Genetika bi u ovom slučaju imala utjecaja na efikasnost mitohondrija, oksidaciju masti i regulaciju apetita, ali okolina i ponašanje bi ostali presudni jer genetika objašnjava 30-50% varijabilnosti.